Ove godine su učenici 2.d i 2.e razreda zajedno s profesorima Helenom Bošković iz matematike i Stjepanom Radićem iz geografije sudjelovali u međunarodnom projektu Eratostenov eksperiment te tako mjerili opseg Zemlje pomoću jednog štapa i njegove sjene. Pridružili su im se učenici 2.a koji su dobivene podatke preračunali i potvrdili opseg Zemlje.
Prvi dan proljeća, 20. ožujka 2025. godine u solarno podne (trenutak kada Sunce prolazi meridijan lokacije i doseže svoj najviši položaj na nebu) učenici 2.d i 2.e su izašli ispred škole sa svojim profesorima matematike i geografije te odlučili izmjeriti opseg Zemlje pomoću jednog štapa i njegove sjene.
Događaj su registrirali na službenoj stranici međunarodnog događaja Eratosthenes experiment Cilj eksperimenta bio je poticanje istraživačkog učenja i međunarodna suradnja s učenicima iz drugih dijelova svijeta.
Prvi koji je izveo ovaj eksperiment bio je Eratosten – grčki matematičar, geograf i astronom koji je živio u 3. st. pr. Kr. Izmjerio je Zemljin opseg zapanjujuće točno – 39 600 km. Neko je vrijeme bio upravitelj glasovite knjižnice u Aleksandriji, pa su mu bile dostupne knjige u kojima je bilo pohranjeno sve znanje onog doba. Kako se već tada pretpostavljalo da je Zemlja okrugla, Eratosten je uočio da Sunčeva sjena ne pada pod istim kutom u podne 21. lipnja (prvog dana ljeta) u Aleksandriji i Sijeni (današnji Asuan).
Kut Sunčevih zraka u Sijeni je iznosio 0°, a u Aleksandriji 7,5°. Izračunao je da je to pedeseti dio kružnice, pa je udaljenost između dvaju mjesta pomnožio s 50. Danas je poznato da prema satelitskim premjerima opseg Zemlje duž meridijana iznosi 40 008 km.
I mi smo izašli ispred škole te u 11:53 (solarno podne) izmjerili sjenu štapa petnaest puta (tri ekipe od kojih je svaka mjerila po pet puta)kako bi greške bile minimalne. Nakon mjerenja smo se vratili u učionicu. Budući da je srednja vrijednost izmjerenih sjena bila 101 cm, izračunali smo da je kut koji sunčeve zrake zatvaraju s vertikalnim štapom jednak 45.28°.
Nakon toga smo provjerili udaljenost od naše škole do ekvatora duž meridijana, ta udaljenost iznosila je 5041,68 km.
Uvrštavanjem podataka u formulu lagano smo izračunali opseg te smo dobili 40 079,55 km što je vrlo blizu stvarnom opsegu Zemlje duž ekvatora – 40 075 km.
Učenici drugih razreda su ovim mjerenjem na zanimljiv način povezali znanja matematike i geografije te uvidjeli koliko znanja baštinimo od starih Grka. Učenici su prilično precizno izračunali opseg Zemlje i time potvrdili da su znanstvenici i u prošlosti, dok još nisu imali razvijenu tehnologiju, kao mi danas, koristeći matematička znanja i pretpostavke, mogli doći do prilično preciznih podataka kakve danas dobivamo satelitima i vrlo složenim matematičkim modelima.
